English Hrvatski Deutsch Italiano
APARTMANI ANČI
SMJEŠTAJ
Apartman Anči 1
Apartman Anči 2
Apartman Anči 3
INFORMACIJE
Kontakt informacije
Otok Lošinj i Mali Lošinj
Foto galerija Lošinja
KONTAKT
Apartmani Anči
Kucic Ankica
J.A. Kraljića 1, Mali Lošinj
Hrvatska

Tel. +385 51 232 556
GSM. +385 98 320 493

Pošalji e-mail
Skype: ancikucic

Otok Lošinj, Hrvatska

Mali Lošinj


Mali Lošinj smješten je u uvali Augusti koja je najveća zatvorena uvala ovog arhipelaga. Sa svojih skoro 7.000 stanovnika to je najveći grad na otocima Jadrana. Početak naseljavanja i razvoja Malog Lošinja navodi se 12. stoljeće kada je pred naletom Mongola iz Ugarske na otok došlo dvanaest hrvatskih porodica. Neke od tih porodica nastanile su se u uvali Sv. Martin i neki podaci kažu da je upravo ta uvala bila mjesto prvog dodira i iskrcavanja tih osnivača.

Prvobitna zanimanja doseljenika bila su vezana uz stočarstvo i poljoprivredu, da bi se koncem 19. stoljeća, zahvaljujući pomorstvu Mali Lošinj razvio u pomorski gradić i središte ovog otočkog područja. Tako se i danas cijelim gradom i njegovom okolicom osjeća utjecaj pomorske prošlosti i utjecaj lošinjskih kapetana.

Uz mnoge poznate moreplovce i kapetane Mali Lošinj dao je i nekoliko znamenitih ljudi. Znanstvenik Ambroz Haračić zaslužan je za proučavanje klime ovoga područja, kao i za pošumljavanje mnogih šuma u okolici Malog Lošinja. Znanstvenik Spiridon Gopčević postavio je prvi astronomski opservatorij na Jadranu te utemeljio časopis "Astronomische Rundschau". Josip Kašman (1847.-1925.) zasigurno je pronio glas o Lošinju. Briljantni bariton nastupao je diljem svijeta, nastupao na otvorenju Metropolitan opere u New Yorku 1883. i na otvorenju opere u Zagrebu 1870. godine. Njemu u čast podignuta je bista u središtu grada.

Otkrivanjem čudesnih zdravstvenih utjecaja otočke klime i sve većim razvijanjem turizma Mali Lošinj postaje nadaleko poznat i do danas ostaje vrlo popularno odredište brojnih turista iz svih krajeva svijeta.

Ovim područjem prevladavaju borove šume, koje su zamijenile nekadašnje maslinike i obradive vrtove. Uvala Čikat zaslužna je za nicanje Lošinjskog turizma. Uz prekrasne vile i ljetnikovce nekadašnjih austro-ugarskih državnika i bogataša nicali su luksuzni hoteli koji su počeli privlačiti brojne posjetioce i turiste da ovdje provedu svoj odmor koji većini ostaje nezaboravan.

Oko Malog Lošinja nalaze se jedne od najljepših plaža i uvala kao što su Čikat, Sunčana uvala i Valdarke. Poseban doživljaj grada Lošinja doživjet ćete upravo u ljetnim mjesecima, kada deseci tisuća turista preplavljuju ovo područje i ponuda sadržaja dođe do svog punog izražaja. Mali Lošinj posjetiocima nudi sve potrebne sadržaje za boravak i odmor.

 

Veli Lošinj


Gradić Veli Lošinj smješten je u maloj uvali na jugoistočnoj strani otoka Lošinja, u samom podnožju brda Sv. Ivan. Sa svojih skoro 1.000 stanovnika postao je treće po veličini naselje cresko-lošinjske otočne skupine. Visoke kuće, brojne raskošne vile i kula u centru grada obilježje su ovog mjesta.

Interesantan je podatak da je nekadašnji Veli Lošinj, ili Velo Selo kako se tada zvao bio veći od Malog Lošinja, ali ga je ovaj zbog svog položaja i razvoja pomorstva pretekao po veličini. Tako su tim dvjema mjestima danas imena obrnuta od stvarne veličine naseljenog područja.

U samom središtu gradića nalazi se predivno uređena barokna župna crkva Sv. Antuna Pustinjaka s visokim zvonikom. Na suprotnoj strani luke nalazi se kula s kruništem. Podignuta je u 16. stoljeću radi obrane luke od invazije s mora. Lik kule motiv je grba Velog Lošinja. Ako se prošetate uskim uličicama Velog Lošinja moći čete vidjeti raskošne vile nekadašnjih kapetana i velološinjske gospode. U velološinjskom parku, nedaleko od današnje bolnice broji se oko dvjestotinjak botaničkih vrsta bilja.

Područje samog nastanka Velog Lošinja nalazi se oko crkvice Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Ribarski ugođaj Velog Lošinja može se pronaći dalje od centra, u uvali Rovenska. Oko male lučice nalaze se kućice i restorani, a nedaleko se nalazi veliki lukobran kojemu je kamen temeljac 1856. postavio nadvojvoda Maksimilijan.

 

Rovenska


Intimna ribarska lučica smještena u neposrednoj blizini Velog Lošinja, u uvali zaštićenoj lukobranom, s lijepom plažom. Ovdje je sve u znaku tisućljetne tradicije ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom. Nudi se privatni smještaj kod mještana, a u restoranima poslužit će vam najbolju svježu ribu i jela od morskih plodova pripravljena na tradicionalan način.

 

Nerezine


Nerezine su naselje na istočnoj obali otoka Lošinja, smješteno u podnožju Osoršćice. Naselje je nastalo od mnogih izoliranih kuća koje su ljudi podizali na svojoj obradivoj zemlji. Tek u novije vrijeme, razvojem pomorstva i brodogradnje, mjesto se razvija u obalno naselje.

Nerezine su u prošlosti bile vezane uz Osor, najviše zbog svojih obradivih površina s kojih se opskrbljivalo tadašnje stanovništvo. Kula, samostan Sv. Franje i crkva koju je dao sagraditi osorski patricij Kolan Draža, Nerezinama daju karakterističan identitet. Razvojem pomorstva i brodogradnje u Nerezinama se gradi gradska luka i brodogradilište.

Kao turistička odrednica otkrivene su u prošlom stoljeću, ponajviše zbog brda Osoršćica koja oduševljava svoje posjetitelje. Nekada su Nerezine brojile i do 2.000 stanovnika, a danas ih se ovdje nalazi tek 400.

 

Osoršćica


Iz grada Osora i iz Nerezina odvojci vode prema brdu Osoršćici čiji je najviši vrh Televrin i najviša točka otoka (588 m).

Na samom vrhu čeka vas predivan vidik. Pogled od kojeg zastaje dah prostire se na cijeli arhipelag sve do Suska i dalje, na zapadu do Istre i Apenina, na sjeveru do Triglava, a na istoku do Gorskog kotra i Velebita pod kojim iz modrine izranjaju otoci Rab, Pag, Silba i Olib.

 

Okolni lošinjski otoci

Unije

Udaljen oko 13 Nm od Malog Lošinja, u lošinjskom otočju Unije su drugi otok po veličini, odmah poslije otoka Lošinja, ali pošto su prilično udaljene od otočnog središta imaju samo 80 stanovnika. Naselje Unije smjestilo se oko zapadne uvale, zbog otvorenosti, za jačeg vremena, pogotovo iz pravca zapada i sjeverozapada, unijska uvala nije dobar zaklon, te se ribarske barke izvlače na žal.

Brežuljkasti otok dosta plodnog zemljišta, tišine i zdravlja, izgrađen je od vapnenca s dosta diluvijalnog pijeska. Na otoku se nailazi na tragove prethistorijskih gradina, a i rimskog razdoblja. Hrvati koji su se ovdje naselili bavili su se ribarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom i povrćarstvom. Župna crkva u istoimenom naselju građena je u 15. st. U Unijama je otkrivena kamenica za ulje s glagoljskim natpisom iz 1654. l stanovništvo Unija postaje sve malobrojnije.

Na otoku su vrlo dobri vinogradi i maslinici, a čitav kraj oko Unija je vrlo bogat ribom.

 

Susak

Najudaljeniji od otočnih skupina i kopnenih središta, 6 Nm od Malog Lošinja, otok Susak je omiljeno izletište zbog prirodne i etnografske osebujnosti. Vapnenačka osnova prekrivena je veoma čvrstim pješčanim naslagama, koje već tisućljećima odolijevaju snažnim burama i olujama. Na tom zanimljivom otoku raste bujna trava, trstika i vinova loza, a stanovnici se bave vinogradarstvom i ribarstvom. Uz starohrvatski govor imaju originalnu narodnu nošnju u živim i skladnim bojama, bogatstvo narodnih običaja, plesova i pjesama.

Na Susku se nailazi na tragove rimskih vila. U vrijeme velike seobe naroda naselili su ga Hrvati. Župna crkva potječe iz 15. st. U vrijeme hrvatskih narodnih vladara, na današnjem njezinu mjestu bio je benediktinski samostan s crkvom sv. Mihovila. Od tog samostana potječe kameni križ (11. st.), uzidan iznad vrata današnje crkve, a staro romaničko raspelo u crkvi datira iz 13. st. na Susku čete pronaći prostrane plaže. gdje su pličine ispunjene velikim naslagama finog pijeska, tzv. salbuna.

Stanovništvo postaje sve malobrojnije. Danas Susak ima oko 200 stanovnika, a intenzivniji pokušaji oživljavanja vinogradarstva vjerojatno će pridonijeti povećanju stanovništva.

 

Ilovik i Sv. Petar

Udaljeni oko 4,5 Nm od Velog Lošinja, najjužniji su nastanjeni otoci lošinjskog otočja, gdje danas živi oko 170 stanovnika.

Otok Ilovik je veći, a Sveti Petar manji. Između njih je vrlo zaštićen kanal. Današnje naselje nastalo je prije 200-tinjak godina. Položaj Ilovika je vrlo lijep, smješten je u manjoj uvali, koju sa sjeverne strane štiti otočić Sv. Petar na kome je groblje mještana Ilovika. More uz obalu je plitko, a nedaleko od mjesta je i pješčana plaža, kao i na susjednom otočiću Sv. Petru. Na otoku Iloviku su velološinjski poljoprivrednici, koji su na otoku obrađivali biskupske posjede, osnovali istoimeno naselje krajem 18. st.

Na Svetom Petru sagrađen je početkom 11. st. benediktinski samostan, koji je stoljećima bio hospicij (prenoćište redovnika). Godine 1597. Mlečani su sagradili obrambenu tvrđavu, koju su 1806. razorili Englezi. Tada su dosta stradali crkvica i samostan. Srušeni su 1905. nakon devet stoljeća postojanja. Novi manji samostan, 2 km dalje istočno, sagradili su franjevci na darovanom posjedu Ilovičana Petra Bernića. Oko srušenog samostana je Ilovičko groblje.

Ilovičani su 1876. izborili jedinu hrvatsku školu na otoku Lošinju. Izvrsni su ribari, a bave se i ratarstvom i stočarstvom. Na oba otoka su ugodne plaže. Za Ilovik se kaže da je otok cvijeća – ovdje rastu oleandri, ruže, eukaliptus i mnoge druge biljne vrste.